Osobne granice nam pomažu da se zaštitimo, da osjetimo svoje želje i potrebe i razlikujemo ih od tuđih želja i potreba. No, osobne granice nisu samo zidovi i ograde. Kroz osobne granice se i povezujemo. Možemo ih zamisliti kao nevidljive mebrane oko naših tijela kroz koje možemo propustiti sve ono što je dobro i hranjivo za nas, a ujedno pomoću njih zaustaviti sve ono što je toksično i što nas teži oštetiti.
Kad imamo unutarnju dozvolu i snagu ne povezivati se sa svim onim što je za nas loše, ostaje nam senzibilitet za povezivanje sa svim onim što doživljavamo dragocjenim. Ostaje nam senzibilitet za nježnost, toplinu, čaroliju prirode, za sve ono što nas ispunjava, inspirira i nadahnjuje, a što je moguće osjetiti jedino kad se osjećamo sigurnima.
Tijekom odrastanja u svojim primarnim obiteljima morali smo se prilagoditi uvjetima u kojima smo živjeli. Mada zvuči paradoksalno – gubitak kontakta s osobnim granicama, labavost osobnih granica, rigidnost osobnih granica – sve su to rezultati uspješnih prilagodbi. Morali smo se nekako snaći, morali smo preživjeti, sačuvati sebe. No, to je imalo svoju cijenu. A ta cijena je sklonost dopuštanju da nam u odrasloj dobi drugi prelaze granice na slične načine na koje su nam ih prelazili bližnji kad smo bili djeca.
Neki od pokazatelja dobrih osobnih granica su: vrednovanje svojih misli i osjećaja, pravo da se zauzimamo za sebe, pravo da se zaštitimo i pobrinemo za svoje potrebe, pravo da kažemo „ne“ bez osjećaja krivnje, kao i da prihvatimo „ne“ od strane drugih.
Ako ste se tijekom odrastanja instintktivno morali prilagođavati na način da su vam granice postale suviše propusne ili labave, onda ćete se prepoznati u nekim od ovih pokazatelja: vrlo teško izgovarate „ne“, ljudi vas lako mogu uvući u svoje probleme, skloni ste trpjeti nepoštovanje ili agresiju, suviše naglo i lako se otvarate, bojite se odbacivanja ako izrazite neslaganje s ostalima.
Ako je prilagodba išla u suprotnom smjeru – u smjeru rigidnih granica – skloni ste izbjegavanju bliskosti, kao i i traženju pomoći i podrške, malo toga dijelite o sebi i teško se otvarate, možete djelovati hladno ili nezainteresirano, držite se na distanci kako bi izbjegli odbacivanje.
Ovo podjelana rigidne i labave granice se čini vrlo jednostavna. U stvarnom životu je, naravno, sve puno složenije. Žena koja je na poslu rigidna šefica kod kuće može u svemu popuštati i prilagođavati se suprugu. Ili, na primjer, netko tko dugo trpi prelaženje granica u nekom trenutku može „odrezati“ i otići u sasvim drugu krajnost.
Kako bi sve to skupa bilo što kompleksnije, imamo i različite vrste granica: tjelesne, intelektualne, emocionalne, seksualne, materijalne i vremenske.
Zdrave tjelesne granice uključuju svjesnost o tome što je prikladno, a što ne, u različitim tipovima odnosa. Na primjer, u nekim vrstama odnosa je primjereno rukovanje, ali ne i zagrljaj ili poljubac. Tjelesne granice prelaze oni ljudi koji vas dodiruju onda kad vi to ne želite i oni koji vam ulaze u osobni prostor kad vi to ne želite.
Intelektualne granice se odnose na misli i ideje. Zdrave intelektualne granice uključuju poštovanje za ideje drugih i svjesnost o onom o čemu je prikladno razgovarati. Intelektualne granice vam narušavaju oni koji ne uvažavaju ili obezvrijeđuju vaše misli i ideje.
Emocionalne granice se odnose na osjećaje. Zdrave emocionalne granice uključuju kontrolu nad onim kad i koliko toga želite podijeliti s drugima. Emocionalne granice vam narušavaju oni ljudi koji obezvrijeđuju, umanjuju ili kritiziraju vaše osjećaje.
Seksualne granice se odnose na tjelesni, emocionalni i intelektualni aspekt seksualnosti. Zdrave seksualne granice uključuju međusobno razumijevanje i poštovanje želja među seksualnim partnerima. Seksualne granice vam prelaze oni koji inzistiraju na neželjenom seksualnom dodiru, oni koji na vas vrše pritisak da uđete u seksualni odnos, koji vas vrebaju ili imaju neprikladne seksualne komentare.
Materijalne granice se odnose na novac i posjedovanje. Zdrave materijalne granice znače da vam je jasno što i koliko svojih materijalnih dobara želite dijeliti s drugima. Npr. možda ćete rado posuditi novac dugogodišnjoj prijateljici, ali ne nekome koga ste upoznali prije tjedan dana. Materijalne granice vam prelaze oni koji vam oštećuju materijalna dobra, koji kradu, koji vrše pritisak da im nešto date ili posudite.
Vremenske granice se odnose na to kako upravljate svojim vremenom. Zdrave vremenske granice znači da si uzimate dovoljno vremena za različita apekte svog života – primjerice, za posao, za odnose, za hobije. Vremenske granice vam prelaze oni koji traže previše vašeg vremena i koji ne poštuju dogovore u vezi vremena.
Kad god netko „ulazi u vaš osobni prostor“, bilo da je riječ o tjelesnom, intelektualnom, emocionalnom, seksualnom, vremenskom ili materijalnom prostoru, taj netko vam prelazi granice, uzima nešto od vas, narušava vam osjećaj da svoj osobni prostor posjedujete vi. Možda ste neke od ovih „ulazaka“ do sada tolerirali, ali sada, nakon što ste imali prilike promotriti svoje osobne granice iz raznih uglova, sigurna sam da ćete dvaput razmisliti.
Tomica Šćavina
Objavljeno u časopisu Sensa.